Jezero je iznimno važno radi očuvanja vrednota bioraznolikosti otoka Krka, ali i šireg kvarnerskog područja, pješačke i hike staze vode vas u ovu oazu biljnog i životinjskog svijeta iz Omišlja i Njivica!
Zbog osebujne prirode Jezero je rano privuklo pozornost istraživača, a prva znanstvena istraživanja obavljena su još 1874. (Cubich). Može se stoga utvrditi da je to najintenzivnije i najbolje istražen ekosustav na području općine Omišalj. U prošlosti je kao lovno i ribolovno područje imalo veliku važnost za gospodarstvo Omišlja. Jezero je smješteno nedaleko od Njivica samo stotinjak metara od ceste Omišalj – Malinska. Vodena površina zauzima oko 35 hektara, a pojas trske i treseta uz obalu oko 60 hektara. Ovisno o vodostaju jezero je duboko od 7,9 do 9,9 m s dnom kod najnižeg vodostaja na –7 m (kriptodepresija) u odnosu na morsku površinu. U ograđenoj prvoj vodozaštitnoj zoni zabranjen je lov, ribolov i pristup jezeru. Te činjenice pogoduju i očuvanju njegovoga prirodnog svijeta.
Kao najveće prirodno slatkovodno stanište otoka Krka, Jezero je iznimno važno radi očuvanja vrednota bioraznolikosti otoka Krka, ali i šireg kvarnerskog područja. U Jezeru i njegovoj bližoj okolici razvijeni su brojni močvarni i slatkovodni tipovi vegetacije, inače rijetki u krškom okruženju. Od močvarnog bilja tu rastu: močvarna trska (Phragmites australis), rogozi (Typha angustifolia i T. latifolia), uspravni ježinac (Sparganium erectum), jezerski oblić (Schoenoplectus lacustris), žućkasti šilj (Cyperus glomeratus), obični žabočun (Alisma plantago-aquatica), močvarna metvica (Mentha aquatica), obična vučja noga (Lycopus europaeus) i dr. Zabilježen je i nalaz štitastog vodoljuba (Butomus umbellatus), koji pripada „gotovo ugroženim svojtama“ (NT – Nearly threatened taxa). Vodeno bilje (makrofiti) zastupljeno je lokvanjem (Nuphar luteum), krocanjem (Myriophyllum spicatum), mrijesnjakom (Potamogeton natans) i dr. Posebno su važne sastojine močvarnog ljutka (Cladium mariscus) zbog njihove osebujnosti i rijetkosti. Od autohtonih vrsta riba u Jezeru živi jegulja, ali ima i nekoliko unesenih (alohtonih) vrsta kao što su šaran (Cyprinus caprio), štuka (Esox lucius), linjak (Tinca tinca) i gambuzija (Gambusia affinis). Sedamdesetih su godina 20. stoljeća u Jezero unijeti bijeli amur (Ctenopharyngodon idella) i bijeli tolstolobik (Hypophthalmichthys molitrix) što je izazvalo znatno nazadovanje podvodnoga bilja (makrofita) i višestaničnih algi parožina (Chara sp., Nitella sp.). U zooplanktonu brojni su rašljoticalci, veslonošci i kolnjaci. Zabilježene su tri vrste vodozemaca i barska kornjača (Emys orbiculatus). Jezero je važno i kao lokalitet seobe i zimovanja ptica. Močvarna vegetacija je idealno stanište mnogim močvarnim gnjezdaricama (ćubasti gnurac /Podiceps cristatus/, divlja patka /Anas platyrhynchos/, trstenjak cvrkutić/Acrocephalus scirpaceus/, svilorepa /Cettia cetti i dr.). U proljeće i jesen preko Jezera se odvija intenzivna seoba ptica pjevica (lastavica, piljak, bregunica, žuta pastirica, kraljići i dr.). Česte su i čaplje (siva čaplja, velika bijela čaplja, mala bijela čaplja), orlovi zmijari i dr.