Klima, flora i fauna

Na otoku Krku vlada blaga mediteranska klima s fascinantnih 2500 sunčanih sati u godini. Ovdje su proljeća ugodna, a ljeta topla s minimalnim padalinama kad se temperatura mora penje i iznad 25°C. Sezona kupanja traje od svibnja do rujna. Ljeti najčešće puše sjeverozapadnjak – maestral koji donosi ugodno osvježenje tijekom najtoplijih dana u srpnju i kolovozu. Jeseni su blage, a zime vjetrovite. Zimi puše bura s istoka i sjeveroistoka, a u proljeće i jesen – jugo.

Krčka flora sadrži oko 1400 vrsta kopnenog bilja, gotovo polovicu ukupne flore u Hrvatskoj. Jedinstvena biljka „Barbašova lazarkinja“ (Asperula Borbasiana) je endem koji raste jedino na otoku Krku. Osebujne klimatske prilike uvjetovale su razvoj kultura kao što su vinova loza, smokva i maslina, a ljekovito bilje (pelin, kadulja, stolisnik, brnistra) stvara ugođaj aromaterapije na otvorenom. Na Krku također rastu stabla kojih nema ni na kojem drugom jadranskom otoku. To su primjerice hrast kitnjak, lipa, gorski javor, javor mliječ i gorski brijest

I fauna ovog otoka vrlo je zanimljiva. Ornitološki rezervat koji obuhvaća otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale Krka najsjevernije je stanište zaštićenih bjeloglavih supova. Osim njih, na Krku obitavaju suri orlovi, orlovi zmijari i još mnoge zanimljive vrste ptica, te 30 autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova, što Krk čini jedinstvenim otokom u čitavom Mediteranu. Posebno se ističe krška gušterica (Podarcis melisellensis), autohtona hrvatska vrsta. Zajedno s njom u dobrosusjedskim odnosima živi još jedna zanimljiva endemična i reliktna vrsta – mrki ljuskavi gušter čiji mužjaci privlače pažnju izražajnim plavim grlom i narančasto obojenim trbuhom. Najčešće se odmaraju na zidovima obraslima vegetacijom.

Još jedno prirodno područje od posebne važnosti je Jezero kod Njivica, najveće prirodno slatkovodno stanište otoka Krka čija vodena površina zauzima oko 35 hektara, a pojas trske i treseta uz obalu oko 60 hektara. U Jezeru i njegovoj bližoj okolici razvijeni su brojni močvarni i slatkovodni tipovi vegetacije koji su inače rijetki u krškom okruženju. Osim toga, Jezero je važno stanište za ptice. Neke vrste se ovdje gnijezde, a u proljeće i jesen iznad Jezera odvija se intenzivna seoba ptica, u čemu važnu ulogu ima fenomen jakih proljetnih vjetrova u ožujku. Ptice čekaju povoljne meteorološke prilike da se dignu iznad Velebita i Gorskog kotara te se zaustavljaju na Krku, odnosno Jezeru, kako bi povratili izgubljenu energiju za nastavak migracije. Posebno su zanimljivi ždralovi, ptice visine oko jednog metra s rasponom krila oko 230 cm. Njihova jata koja se mogu vidjeti s Krka broje i do 500-600 jedinki.

vrh stranice