Na otoku Krku vlada blaga mediteranska klima s
fascinantnih 2500 sunčanih sati u godini. Ovdje su proljeća ugodna,
a ljeta topla s minimalnim padalinama kad se temperatura mora penje i iznad
25°C. Sezona kupanja traje od svibnja do rujna.
Ljeti najčešće puše sjeverozapadnjak – maestral koji donosi ugodno osvježenje
tijekom najtoplijih dana u srpnju i kolovozu. Jeseni su blage, a zime
vjetrovite. Zimi puše bura s istoka i sjeveroistoka, a u proljeće i jesen –
jugo.
Krčka flora sadrži
oko 1400 vrsta kopnenog bilja, gotovo polovicu ukupne flore u
Hrvatskoj. Jedinstvena biljka „Barbašova lazarkinja“ (Asperula Borbasiana)
je endem koji raste jedino na otoku Krku. Osebujne klimatske prilike
uvjetovale su razvoj kultura kao što su vinova loza, smokva i maslina, a ljekovito
bilje (pelin, kadulja, stolisnik, brnistra) stvara ugođaj aromaterapije na
otvorenom. Na Krku također rastu stabla kojih nema ni na kojem drugom
jadranskom otoku. To su primjerice hrast kitnjak, lipa, gorski javor, javor
mliječ i gorski brijest
I fauna ovog otoka vrlo
je zanimljiva. Ornitološki rezervat koji obuhvaća otok Prvić i
sjeveroistočni strmi dio obale Krka najsjevernije je stanište zaštićenih bjeloglavih
supova. Osim njih, na Krku obitavaju suri orlovi, orlovi
zmijari i još mnoge zanimljive vrste ptica, te 30 autohtonih vrsta vodozemaca
i gmazova, što Krk čini jedinstvenim otokom u čitavom Mediteranu.
Posebno se ističe krška gušterica (Podarcis melisellensis),
autohtona hrvatska vrsta. Zajedno s njom u dobrosusjedskim odnosima živi još
jedna zanimljiva endemična i reliktna vrsta – mrki ljuskavi gušter čiji
mužjaci privlače pažnju izražajnim plavim grlom i narančasto obojenim trbuhom.
Najčešće se odmaraju na zidovima obraslima vegetacijom.
Još jedno prirodno područje od posebne
važnosti je Jezero kod Njivica, najveće prirodno slatkovodno
stanište otoka Krka čija vodena površina zauzima oko 35 hektara,
a pojas trske i treseta uz obalu oko 60 hektara. U Jezeru i njegovoj bližoj
okolici razvijeni su brojni močvarni i slatkovodni tipovi vegetacije koji
su inače rijetki u krškom okruženju. Osim toga, Jezero je važno stanište
za ptice. Neke vrste se ovdje gnijezde, a u proljeće i jesen iznad Jezera
odvija se intenzivna seoba ptica, u čemu važnu ulogu ima fenomen jakih
proljetnih vjetrova u ožujku. Ptice čekaju povoljne meteorološke prilike
da se dignu iznad Velebita i Gorskog kotara te se zaustavljaju na Krku, odnosno
Jezeru, kako bi povratili izgubljenu energiju za nastavak migracije. Posebno su
zanimljivi ždralovi, ptice visine oko jednog metra s rasponom krila
oko 230 cm. Njihova jata koja se mogu vidjeti s Krka broje i do 500-600
jedinki.